IZDVAJAMO Kultura

“Govorite naški kako biste ga sačuvali od zaborava!”

Predavanje mr. sc. Silvije Batoš i Perice Domijan, prof. „Naški u europskim saločama“ održalo se  7. ožujka u Čitaonici Narodne knjižnice Grad.

Namjera predavanja bila je upozoriti na aktualnost i prepoznatljivost nekih davno zabilježenih jezičnih formi naškoga/dubrovačkoga govora, a putem upitnika dobile su i podatke o njihovom poznavanju ili pak nepoznavanju od strane današnjih govornika.

Anketa je provedena na uzorku od 139 studenata. zadatak je bio razvrstati riječi iz svakodnevice u tri kategorije (150 riječi): stanovanje, prehrana i pomorstvo. Zaključak istraživanja bio je kako dubrovački govor prema mnogim pokazateljima gubi svoj identitet. Ipak, naglasila je Domijan, istraživanje među studentima Sveučilišta u Dubrovniku pokazuje kako oni dobro poznaju dubrovački govor, jer ga svakodnevno koriste u svojim obiteljima, kao i u komunikaciji s prijateljima. Također, dubrovački govor danas je bolje sačuvan u ruralnim područjima dubrovačkoga kraja nego u Gradu.

– Kad kažemo ”naški” svi znamo da se odnosi na dubrovački govor. ”Saloča” je mjesto okupljanja, nije nužno bogato urešena. Postojale su i u crkvenim, vjerskim i akademskim institucijama gdje su se ljudi iste struke okupljali i raspravljali. Treba se okupljati i što više čuvati naš govor da se ne zaboravi – naglasila je Batoš i dodala kako su zbog toga i radili istraživanje sa studentima.

Istaknula je kako ‘’breme Dubrovnika nisu samo spomenici’’, breme su njegovi ljudi iz Grada koji su svojim životom i radom postali europski. Ljudi kojima su životni putevi bili preko Rima, Venezije, Beča, Carigrada, Londona.

Naglasak predavanja bio je na poslovicama, to jest,  sažetim izrekama o nekoj životnoj pojavi, zakonu ili normi, u obliku tvrdnje ili upute, a paremiologija je disciplina u svjetskoj književnosti koja ih proučava. Prvu europsku antologiju poslovica piše Dubrovčanin Benedikt Kotruljević čime europska kulturna javnost upoznaje način izražavanja jednoga naroda i njegovoga jezika koji nije bio široko poznat. Rukopis završen 25. kolovoza 1458, tiskan nakon 115 godina u Veneciji,1573., uz pomoć Frane Petrića, jedno je od najstarijih sačuvanih dubrovačkih djela. Izvornik na talijanskom se koristio u trgovačkim krugovima Europe. Kotruljević je citirao izreke grčkih i latinskih pisaca i filozofa, zanimljiva razmatranja života, morala, obitelji, prirode…

Predavanje je održano u suradnji sa Sveučilištem u Dubrovniku i Hrvatskim društvom za primijenjenu lingvistiku, a sve u sklopu obilježavanja Mjeseca hrvatskoga jezika.

 

 

Dubrovačke knjižnice

Foto:Vedran Levi