Aktualno Poljoprivreda

Osobna priprema za slučaj požara raslinja (3/6)

Požari raslinja, zaštita i postupci. Cilj je ovoga svojevrsnog vodiča od šest nastavaka upozoriti na opasnost od požara raslinja u Župi dubrovačkoj i kako tu opasnost svesti na što manju mjeru.

1/6 – Požari raslinja u Župi dubrovačkoj

2/6 – Tri područja zaštite kuća od požara raslinja

3/6 – Osobna priprema za slučaj požara raslinja

4/6 – Što činiti prije pojave požara raslinja

5/6 – Postupci tijekom trajanja požara raslinja

6/6 – Ponašanje ljudi pri požaru raslinja

(3/6) Osobna priprema za slučaj požara raslinja

 

Nažalost najveći broj požara izaziva čovjek. Nekad je to čisti splet nesretnih okolnosti, ali dosta puta je to zlonamjera. Uglavnom iz početne iskre ili plamena dolazi do razvoja gorenja i kasnijeg širenja požara. Tek manji broj požara nastaje prirodnim putem, uglavnom udarima groma.

Na područjima gdje postoje preduvjeti za nastajanje požara raslinja, lokalna uprava, organizacije koje skrbe o vegetaciji i vatrogasne organizacije organiziraju nadzor kako bi na vrijeme uočili pojavu požara. To se vrši stalnim motrenjem s motrilica, ophodnjama, video nadzorom, izviđanjem zrakoplovima itd. Svakako da suvremena komunikacijska sredstva također doprinose brzoj dojavi o požaru, budući malo koji građanin nema mobilni telefon, a kako je ipak ukupna svijest velika, nakon uočavanja odmah se dojavljuje nastali događaj.

S ciljem sprječavanja izbijanja požara zabranjeno je svako paljenje vatre kao i spaljivanje biljnog otpada i poljoprivrednih površina tijekom sušnih ljetnih mjeseci. Detaljne informacije o vremenu i načinu spaljivanja treba potražiti u lokalnoj samoupravi kao nositelju protupožarne zaštite i kod najbliže vatrogasne postrojbe.

Tijekom požara može se dogoditi da nema toliko vatrogasaca koliko ima kuća koje treba zaštititi. Dok vatrogasci brane jednu kuću, požar može dalje divljati, ugrožavajući mnogo više građevina i sagorijevajući hektare i hektare raslinja. Ugroženi stanovnici nastoje spasiti svoju imovinu, ali trebaju biti svijesni objektivnih mogućnosti i prioriteta koje vatrogasci imaju. Pri suzbijanju požara prioriteti su: život, imovina i okoliš. Neki ugroženi život uvijek će biti neupitni prioritet broj jedan. Za imovinu i okoliš prioritet postavljaju vatrogasci i ovisiti će o tomu ugrožava li požar resurs koji je vitalan u prvom redu za gospodarsku stabilnost područja i potom redom prema materijalnim i drugim vrijednostima.

Svatko u lokalnoj zajednici mora preuzeti individualnu odgovornost da pripremi i zaštiti svoju obitelj, kuću, posao i zajednicu od rizika požara raslinja. Čineći to, pomoći će i sebi i vatrogascima.

 

Miše Miloslavić