Aktualno Župske priče - Maro Zec

Župska priča – Turistička zajednica Župe dubrovačke i gospar Ivo Handabaka

 

Piše: Maro Zec

 

Nedavno smo na našem portalu objavili vijest kako se održala skupština TZ Župe dubrovačke. Poslije te objave, nekoliko  ljudi me pitalo je li znam što rade ljudi zaposleni u TZ i koja je uloga  TZ u turizmu Župe.

Za rijet pravo nisam im mogo puno pomoć, iako sam davne 98.g. bio i član vijeća TZ. Kako znam Anitu i gospara Iva promislio sam da bi bilo najbolje da pođem do njih da nam oni iz prve ruke objasne i opišu koja je funkcija i uloga TZ u turizmu Župe  i župske privrede.

Došavši ispred zgrade TZ odmah sam primijetio da je u njih sezona već počela, jer vrt im je uredno pošišan, a trava je zelenija nego obično. Ulaskom u zgradu dočekala me lijepa plava cura, koja mi je na ugodnom župskom naglasku poželjela dobrodošlicu i uputila me prema uredu gospara Iva.

Kada sam gosp. Ivu objasnio kojim sam povodom došao do njega, pristao je na razgovor i reko mi da čita moje priče, i da mu je drago da sam se sjetio pisat o TZ. Dogovorili smo se da ćemo kronološki i argumentirano opisati smisao i postojanje TZ Župe dubrovačke.

U početku razgovora pokazao mi je dokument iz kojeg se vidi da je TZ osnovana 1954.g. Po mojoj procjeni sve što je starije od 50 godina pripada jednoj vrsti povijesti Župe.

Kako volim skrenut  pažnju na neke detalje tako sam i danas primijetio da je trava ispred ulaza  zelenija nego u drugoga.  Još jedan zanimljiv detalj: na zadnjoj stranici izvornog dokumenta osnivačke Skupštine TZ na pečatu piše „Smrt fašizmu sloboda narodu“ Svjestan sam da su bila poslijeratna vremena straha i bojazni, ali ne vjerujem da je bilo ’54.g. fašista po Župi.

TZ ima tri stalno zaposlene osobe. To su: Direktor ureda Ivo Handabaka, Anita Butrica voditelj računovodstva-korespodent, Paula Miloslavić statističar-informatičar.

Skupštinu  T.Z. čine 21 član, predsjednik skupštine je Načelnik opčine, a 10 članova dolazi iz hotelskih djelatnosti, a drugih 10 članove iz ostale privrede Župe.

Upravno vijeće čini 9 članova 8+1 predsjednik skupštine, sastanak se može održat ako je prisutno najmanje 4 člana vijeća.

Nadzorni odbor 3. Člana  2 člana iz TZŽ i 1 Član iz Županije.

Uloga TZ:

Organizacija i razvoj turizma u Župi suradnja sa svim turističkim faktorima kao i suradnja s općinom. Veliku pomoć privatnim iznajmljivačima, prilikom promjene zakona i upoznavanja s istim, evidencija prijava putem E-vizitora, centralnim informatorom.

U Župi momentalno ima 404 privatna objekta koji nude 2.657 kreveta , a ukupan broj kreveta s hotelskim smještajem iznosi 6.212 kreveta.

TZ je u suradnji sa općinom Župa pet puta dobila priznanje „PLAVI CVIJET“ 3 Zlatne 1 Srebrena 1 Bronca

Zgrada je vlasništvo TZŽD što je rijedak primjer u Hrvatskoj. To im je ostavilo predratno iskustvo ljudi što su upravljali TZ pa i to možemo navesti kao primjer da nije sve prije bilo loše.

Možda bi se i danas moglo uvesti na pečatu neka poruka, kao što su oni imali „smrt fašizmu“  da mi imamo „oslobodi nas Bože, …?…“

Dok ovo pišem sjetio sam se da sam zaboravio pitat najvažniju stvar, a to je kako se financira TZ. Pretpostavljam da je to iz naplate boravišne takse-pristojbe. Zapamtio sam da je g. Ivo rekao da je TZ s 10% participirala u financiranju šetnice u Srebrenom.

Sad ću vam napisat kronološki službene podatke vezane za TZŽ znam da ovakvi podaci znaju biti dosadni, ali kako sam uložio malo truda za sve ovo napisat ,preletite možda vidite nešto i zanimljivo.

POVIJEST TURISTIČKE ZAJEDNICE OPĆINA ŽUPA DUBROVAČKA

  1. Osnivačka Skupština Turističkog društva „Župa dubrovačka“ dana 28.02.1954.g. u Mlinima.
  2. ODOBRENA Pravila Turističkog društva „Župa dubrovačka“ Mlini (Statut) od strane Narodni odbor Kotara Dubrovnik, odjel za unutrašnje poslove broj 2480/54 od 27.04.1957. potpis: vd načelnik T Buško
  3. ODLUKA Upravnog odbora TD Župa dubrovačka o osnivanju samostalne radne jedinice TURIST BIRO sa sjedištem u Srebrenom dana 12.12.1969. Potpis: Predsjednik upravnog odbora August Čizmić
  4. ODLUKA o prestanku rad Turističkog društva Župa dubrovačka te prenošenju imovine, prava i obveza na TZM Župa dubrovačka dana 03.10.1992. Potpis: predsjednik TD Stijepo Bego
  5. ZAPISNIK sa osnivačke sjednice sabora Turističke zajednice mjesta Župa dubrovačka održane 2.12.1992.g. u hotelu Libertas u Dubrovniku Izabran Antun Marega.
  6. ODLUKA o preuzimanju imovine, prava, obveze i djelatnika Turističkog društva župa dubrovačka od 2.12.1992,g. Potpisan: Predsjednik Sabora TZMŽD Antun Marega
  7. POTVRDA Ministarstva turizma i trgovine da je 13.01.1993. izvršen upis TZMŽD u registar turističkih zajednica pod rednim brojem 156 Potpisan: zamjenik ministra Niko Bulić
  8. ZAPISNIK sa osnivačke skupštine Turističke zajednice mjesta Župa dubrovačka održane 27.01.1995. u hotelu Astarea u Mlinima. Poglavarstvo grada Dubrovnika imenovalo je predsjednika g. Pavo Handabaka koji je na osnivačkoj Skupštini i prihvaćen. Članovi vijeća TZMŽD ispred poglavarstva Hrvoje Macan i Melita Urban Bego.
  9. POTVRDA Ministarstvo turizma da je TZMŽD sa sjedištem u Srebrenom upisana u upisnik turističkih zajednica pod upisnim brojem135 list broj 165, stranica A od 27.04.1995. Potpisan: Ministar Niko Bulić
  10. ZAPISNIK sa osnivačke skupštine Turističke zajednice općina Župa dubrovačka održana 19.12.1998. u hotelu Župa u Srebrenom. Poglavarstvo Opčine Župa dubrovačka imenovalo je predsjednika Đuro Lonza koji je na osnivačkoj Skupštini prihvaćen.
  11. POTVRDA Ministarstva turizma da je TZOŽD sa sjedištem u Srebrenom upisan u upisnik turističkih zajednica pod brojem 289 list broj 337, stranica A od 17.03.1999.
  12. ODLIKA
  13. TZOŽD je pravni sljednik TZMŽD
  14. Sredstva, prava i obveze TZMŽD preuzima TZOŽD
  15. Uposlene djelatnike TZMŽD preuzima i raspoređuje TZOŽD
  16. ZAPISNIK sa osnivačke skupštine Turističke zajednice opčine Župa dubrovačka održane 24.11.2009. u taverni Plat u Platu. Temeljem izmjene Zakona predsjednik je Silvio Nardeli Načelnik opčine Župa dubrovačka.
  17. RJEŠENJE Ministarstvo turizma da je je TZOŽD sa sjedištem u Srebrenom upisuje u upisnik turističkih zajednica pod upisnim brojem 289, list broj 337, stranica A od 17.03.1999. Potpisan: Državni tajnik Branko Grgić.

Na svaki spomen TZŽD. moja prva asocijacija je na Anitu i g. Iva. Kako Anitu nisam zatekao kad sam tamo bio, tako ću vas u nastavku priče upoznati s g. Ivom.

 

IVO HANDABAKA 18.03.1954.g.

Rodio se u Mlinima, u šali govori da je to bilo baš u Mlinima, jer u njegovo doba  nije se išlo u grad u rodilište, pa tako nije bio ni u inkubatoru iako se rodio sa svega 1.5 kg.

Živi u Mlinima sa ženom Jelkom s kojom ima kćer Anu i sina Ilu, zeta, nevjestu i unučad: Nikolina, Ivano i David.

Gospar Ivo prva četiri razreda završava u školi na Trgovištu koja je prolaskom magistrale srušena, a peti razred nastavlja na domu. Završetkom osnovne upisuje srednju pomorsku, nakon završetka srednje upisuje i ’77.g. završava višu pomorsku. Iako je završio višu pomorsku nije se vidio kao pomorac . Nakon samo jedne godine navegavanja odlazi u vojsku, povratkom iz JNA zapošljava se u hotelsko Mlini kao koordinator izgradnje turističkog naselja Beterina u Mlinima. To je ono naselje koje ni do dan danas nije izgrađeno, a od kad ja znam za sebe govori se o izgradnji Beterine i lungo-mare do grada i Cavtata.

Zanimljivo je što je gospar Ivo rođen u Mlinima, a njegova prva sportska ljubav nije bio vaterpolo nego nogomet, tako on igra kao golman u NK Astarea sve do svoje 17.g. Tek završetkom juniorske nogometne karijere otkriva svoju ljubav prema vaterpolu i upoznaje svoje plivačke kvalitete. Aktivno se bavi vaterpolom punih 20.g. do svoje 37.g. života. Dosta godina je bio i kapetan Gusara. Za vrijeme najvećeg uspjeha Gusara i nastupanja u prvoj HVL g. Ivo je bio predsjednik kluba.

Napominje da je i u HV bio 28 mjeseci, a 1996.g. se javlja na natječaj za direktora TZŽ i između 5 kandidata s velikom većinom pobjeđuje i na toj se funkciji zadržava sve do danas, s ponosom ističe pune 22.g. što je rijetkost.

U šali govori da dogodine odlazi u mirovinu, pa da se svi zainteresirani za njegovu funkciju, počinju pripremati za natječaj.

Još jedan podatak zanimljiv za čovjeka koji je dugi niz godina obnašao javnu dužnost, g. Ivo kaže da nikada nije bio član niti  jedne stranke, ni prije ni poslije rata.

Slobodno vrijeme provodi na moru i barci njegov hobi je ribanje i šetanje kroz prirodu. Kaže da je uspio dobiti dozvolu za mrežu jer je dobio status maloga ribara. Pohvalio se da zna krpiti i armati mreže da je i to rijetkost u Župi. Sjetio se da mu je najbolji ulov bio u jednom danu 29 palamida.

Cijeli život je proveo u turizmu i s gostima, pa se tako sjeća ko dijete da bi mu uvijek kroz kuću govorili „pssst“ gosti spavaju, tek kad je bio malo stariji shvatio je da gostima treba posvetiti puno pažnje.

Sad ću vam ja napisat jednu anegdotu akonto gostiju i afitavanja.

Da se za solde zarađene od gostiju reče da su lako zarađeni soldi i da brzo promijene ljude. Tako mi neki dan priča jedan prijatelj iz Postranja  kako mu se tetka iz Postranja udala 70-ih godina negdje uz more neću napisat gdje. Imala ona u kući jednu kamaru što bi je početkom ljeta počela afitavat, pa kad bi došla na Gospu na objed u njih sjela bi pod odrinu i čudila se okle tolike muhe lete, mahala bi se lepezom i svako malo bi ubacila koju stranu riječ u razgovoru.

Na kraju razgovora sam pitao g. Iva, s obzirom da je veliki trend iseljavanja iz zemlje što bi poručio mladima. Kaže da je to složeno pitanje, ali da bi on ipak preporučio ako postoji ikakva nada da ne napuštaju zemlju da ostanu, jer da mora doći vrijeme da će se i u nas pokrenuti život na bolje, a da nigdje nema dobrih ljudi i ovakve klime kao što je u nas.

Završio bi ovu današnju priču s jednim prijedlogom TZŽ ako sam dobro zapamtio na početku priče se spominje da u Župi ima oko 2.600 kreveta u privatnom smještaju. Da se formira neka jedinstvena cijena noćenja za 4. i 5.  Mjesec , pa da se s tom cijenom pođe u neku Njemačku tvornicu koja ima puno zaposlenih, da im se ponudi izlet u Župu. Ne razumijem se u detalje, ali mišljenja sam kako bi svatko imao koristi kad bi se u 5. Mjesecu popunio privatni smještaj.

 

Do sljedeće priče,

Pozdrav!

Maro Zec