Aktualno Kultura

VAŽNO OTKRIĆE Civilizacija je u Europu stigla preko hrvatskih krajeva

PRVA PRAVA civilizacija koja je imala razvijenu poljoprivredu, stočarstvo, obradu keramike, gradnju kuća i sjedilački način života u Europu je stigla preko balkanskih područja, uključujući i hrvatske krajeve s migracijama koje su krenule prije nekih 8000 godina, pokazalo je novo veliko istraživanje objavljeno danas u prestižnom časopisu Nature.

U studiji je sudjelovalo 10 hrvatskih znanstvenika, a korišteni su uzorci iz devet hrvatskih nalazišta. Prenosi INDEX.HR 

„Sada po prvi put imamo fizičke dokaze da je preko naših krajeva išla razmjena stanovništva – ljudi koji su došli iz područja Male Azije, odnosno Anatolije, na područje Europe i sa sobom donijeli civilizaciju koja je poznavala poljoprivredu“, rekao je za Index dr. sc. Mario Novak iz Instituta za antropologiju iz Zagreba.

„Prije ove velike analize 225 genoma izoliranih iz prapovijesnih koštanih ostataka s brojnih nalazišta postojale su dvije teorije. Prema jednoj kroz naše krajeve odvijala se razmjena kulture, dok se prema drugoj zbivala razmjena i ljudi i kulture. Novo istraživanje potvrdilo je točnost ove druge teorije“, pojasnio je Novak.

Razvijena kultura i religija

Došljaci iz Male Azije poznavali su, među ostalim, izradu keramike što razlikuje mezolitičke lovačko-sakupljačke zajednice od razvijenije, pretežno sjedilačke civilizacije. Gradili su kuće uglavnom od blata. Ovisno o krajoliku, negdje su to bile zemunice, a drugdje sojenice. No ponegdje, kao uz obale Jadrana, živjeli su i u spiljama. Mrtve su pokapali, u nekim nalazištima zajedno s kostima životinja, a negdje su ljudski ostaci posuti crvenim okerom, što govori da su imali složena vjerovanja koja se mogu nazvati religijom, najvjerojatnije šamanskog tipa. Društvo im je bilo matrijarhalno, da bi kasnije, s prodorom ratnika Indoeuropljana, postalo patrijarhalno.

„To stanovništvo miješalo se s postojećim lovačko-sakupljačkim. Naravno, miješanje se nastavilo i s kasnijim osvajanjima i prodorima tako da svi mi danas imamo ponešto gena svih tih ljudi, baš kao što imamo i neandertalske“, rekao je Novak.

Živjeli su u malenim obiteljski povezanim zajednicama od po 50-ak do 100-tinjak ljudi. Trebalo je oko 2000 godina da se prošire Europom u kojoj su prije toga živjeli lovci-sakupljači koji su se selili s migracijama divljači i uglavnom stanovali po špiljama ili su koristili neku vrstu šatora izrađenih od drveta i kože. Tek tri tisuće godina kasnije moguće je govoriti o završetku procesa miješanja.

Migranti iz Male Azije uglavnom su stizali preko nizinskih dijelova današnje Hrvatske. Uglavnom su slijedili nizinske vodene tokove poput dolina Dunava i Drave. Najvjerojatnije su se selili u potrazi za novim obradivim površinama, a možda su ih potakle i neke klimatske promjene.

„Nalazi se u mezolitiku uglavnom temelje na kostima, drvetu i kamenu, dok se s ovom civilizacijom povezuju prvi nalazi keramike koja je u središnjoj Europi poznata kao trakasta keramika“, kaže Novak.