Aktualno Povijest

Odnosi sa Srbijom i Bosnom u Župi kroz srednji vijek

 

Pripremio: Maro Zec

Povodom dolaska srpskog predsjednika u Hrvatsku, promislio sam da bi bilo zanimljivo da se osvrnemo u srednji vijek i kakve je odnose imala Župa sa svojim susjedima. Podaci su uzeti iz „Zbornika Župe dubrovačke sv.II.“

***

Župa se u srednjem vijeku zvala Brenum, a dijelila se na dva dijela. Granica između ta dva dijela bila je od Ljute do izvora Smokovijenac , pa se spuštala opet do mora da se prije Solina uhvati kopna. Oko Mlina išla je povrh  Vrela na Petraču, poviše Postranja na Donji Brgat  i Željeznu ploču. Donji veće dio pripadao je Dubrovčanima, a gornji dio Župe koji je izvan te granice zvao se Žrnovica i bio je slavenski.

Najstariji stanovnici Dubrovnika su Romani iz staroga Epidaura, zato su Dubrovčani smatrali da su Cavtat i Župa njihova djedina, iako su potomci tih Romana u Dubrovniku i Župi postali Slaveni doseljavanjem sve većeg broja Slavena, ipak i oni smatraju da je Župa njihova starina.

Kad su Nemanjići  proširili vlast i na Travuniju, nastali su sukobi s Dubrovčanima radi Župe. Dubrovčani su htjeli zauzeti i Žrnovicu, a Nemanjići su htjeli proširiti granice svoje države.

Car Dušan je g. 1350. S caricom Jelenom i sinom Urošem posjetio Dubrovnik. Njegov sin i nasljednik car Uroš IV. g. 1357. darovao je Dubrovčanima strane i vrhove brda od potoka Ljute u Župi do Kurila,današnje Petrovo selo u Rijeci. Tako se slavenski dio Žrnovica priključio starom dijelu Župe.

To je za Dubrovčane bilo vrlo važno, jer se državna granica udaljila od Grada, pomakla se s Brgata na Ivanicu, a i za Župu je mnogo bolje ka se granica pomakla na vrhove planina poviše Plata, Zavrelja, Petrače i Postranja. Tu je granica ostala prema tadašnjoj Bosni, kasnije Hercegovini, zatim Turskoj i Austriji i danas je granica Hrvatske s Bosnom i Hercegovinom.

Kad je oslabila vlast Nemanjića, dolazi Travunija pod vlast bosanskih vladara. Tad je vladao bosanski kralj Tvrtko. On je u Travnju 1378.g. došao na dubrovački teritorij i zadržao se u Župi Žrnovici.

Tu je pregovarao s dubrovačkim izaslanicima, te napokon izdao Dubrovniku veliku povelju, kojom je potvrdio stare povlastice koje su Dubrovčanima dali vladari prije njega. Po istoj povelji imali su bosanski kraljevi primati od Dubrovčana sve dotle dohodak o sv. Dimitriju, dokle budu držali tri susjedne oblasti : Trebinje, Konavle i Draćevicu.

Oni su ga uistinu i primali sve do turskog osvojenja, od 1378. Do 1463.g. Kralj Tvrtko bio je prijatelj Dubrovčana. Tome svjedoče njegova pisma upravljena Dubrovčanima  obično počinju  „Kraljevstva mi dragom prijatelju knezu i vlasteli grada Dubrovnika“.

Tvrtko je 9. Veljače 1375.g. oslobodio svu dubrovačku trgovinu  od carine.

Tako je to bilo davno prije.

 

Pozdrav!

Maro Zec

Anketa

Podržavate li ideju portala Županet da se pokrene humanitarna akcija prikupljanja novca za kupnju ŽUPSKE KUĆE u Zagrebu?

View Results

Loading ... Loading ...