Sinoć su se mnogobrojni iznajmljivači okupili na već tradicionalnom Forumu obiteljskog smještaja u organizaciji Županijske komore Dubrovnik i Turističke zajednice grada Dubrovnika. Nakon prezentacije o projektu “Respect the City” zamjenice gradonačelnika Dubrovnika Jelke Tepšić, Nikolina Trojić iz Županijske Komore Dubrovnik održala je zanimljivo predavanje o rezultatima i razvoju privatnog smještaja.
Prema istraživanjima, čak 72 % svih turista putuje radi odmora, a glavni motiv je “sunce i more” te kratkotrajni posjet gradovima koji se kao razlog putovanja povećao za 222%. Ostali turisti u privatnom smještaju u jednakom omjeru (14%) putuju iz poslovnih razloga, odnosno u posjet rodbini i prijateljima.
Pod utjecajem globalnog usporavanja ekonomskog rasta, predviđanja za turistički promet u 2019. godini su nešto niža te se radzoblje recesije očekuje do konca ove i početkom iduće godine. Osjetljivost putnika na opasnost od terorizma je dosta velika (skoro 40%), ali na našu sreću Hrvatska spada među 20 najsigurnijih odredišta. Uz Jordan i Izrael, još uvijek se opasnima smatraju Egipat i Tunis, te Turska koja unatoč tome bilježi ogroman porast broja turista. Model turizma u skoroj budućnosti morat će se mijenjati zbog ekonomsko-političkih turbulencija. Predviđa se rast eco turizma i lokalnih, regionalnih putovanja.
Trojić je također istaknula kako je mogućnost povećanja broja smještajnih kapaciteta došla gotovo do maksimuma te povećanje broja turista u dvoznamenkastom postotku više nije moguće zbog ponovne aktivacije bliskoistočnih tržišta. Pribjegavanje rušenju cijena narušilo bi imidž destinacije, a kontinuirano ulaganje u kvalitetu je jedino rješenje za borbu protiv pada potražnje.
Smještaj više nije prioritet, već je to doživljaj. Današnji turist želi sa sobom ponijeti lokalnu priču, nešto autentično kao glavnu uspomenu. Kad se vrati kući da taj osjećaj bude njegov suvenir koji će podijeliti s prijateljima.
Izlaganje Stane Đivanović iz Službe za gospodarstvo Ureda državne uprave Dubrovačko-neretvanske županije o promjenama u Pravilniku o kategorizaciji i razvrstavanju objekata u privatnom smještaju, izazvalo je najveće zanimanje iznajmljivača.
Zakon je podijelio objekte u tri skupine. Svi oni poslijeratni objekti koji su dobili rješenje do 2000. godine moraju se uskladiti, odnosno podnijeti zahtjev do 17. studenog 2020. godine. Druga kategorija su svi oni koji su dobili rješenje od 2000. do 2004. godine, oni trebaju podnijeti zahtjev najkasnije do 17. studenog 2021. U treću kategoriju spadaju svi oni koji su svoja rješenja dobili od 2004. do 2008. Oni zahtjev trebaju podnijeti do 17. prosinca 2022. godine. Sve se to čini jako daleko, no ako se pobliže uđe u samu problematiku vidjet ćete da vrijeme jako brzo leti. Iznajmljivači koji su rješenja dobili nakon 2008. godine se ne trebaju usklađivati i nastavljaju normalno s radom.
Po novom pravilniku, više nema kategorije sobe s jednom zvijezdicom, svaka soba mora imati vlastitu kupaonicu. Kriteriji za ostale kategorije propisani su na način da su površine veće i uglavnom se gleda površina modula.
Postavlja se pitanje kako se vi kao iznajmljivači možete pripremiti za buduće poslovanje. Zakonodavac uvijek poštiva stečena prava i na neki način štiti postojeće iznajmljivače. Svi oni koji ne podnesu zahtjev u zadanim rokovima i dalje će moći raditi, ali neće moći istaknuti oznaku kategorije. Znači nema standardizirane ploče, nema ih u promidžbenim materijalima, u agencijama, na internetu ali može se raditi. Zakonodavac na ovaj način ustraje u podizanju kvalitete i nastoji je poticati. Apartmani će vjerojatno proći usklađenje ali je upitno hoće li imati istu kategoriju. Sigurno, ako niste u zadnjih petnaestak godina održavali i renovirali apartmane to više ne može biti u kategoriji od tri zvijezdice kao do sada. Savjetujem da promislite što u budućnosti želite i kako ćete i na koji način ulagati.
Prema novom Pravilniku, studio apartmani više ne mogu imati pomoćni ležaj koji se ne plaća. Svi kreveti su fiksni, ili ćete morati smanjiti broj kreveta, ili plaćati taj pomoćni krevet kao stalni.
Također, Đivanović je kazala kako se u smještajnim objektima hrana i piće može posluživati samo još do kraja godine. Iznimka je ako u krugu od 15 kilometara ne postoji ugostiteljski objekt.
Za kraj, Siniša Špoljarec iz Hrvatske banke za obnovu i razvoj, predstavio je kreditne linije za privatne iznajmljivače. HBOR je sklopio suradnju s dvije poslovne banke, Hrvatskom poštanskom bankom i Podravskom bankom. Istaknuo je kako je cilj ovih kreditnih linija povećanje kvalitete objekata, odnosno njihova obnova i adaptacija te proširenje sadržaja. Ne mogu se koristiti za izgradnju novih smještajnih jedinica kao ni za kupovinu prijevoznih sredstava (automobili, bicikli, kajaci i sl.). Može se podići od 20.000,00 do 375.000,00 kuna, odnosno kunska protuvrijednost u eurima, uz kamatnu stopu od 3,7 odnosno 3 % godišnje, a ministarstvo subvencionira svaki odobreni kredit u iznosu od 1 posto godišnje, tako da bi kamatna stopa za iznajmljivače iznosila samo 2,7 %, odnosno 2% godišnje.