Pripremio: Maro Zec
Jutros kad sam iš’o prema Župi zapeo sam iza grada u koloni od auta pola ure nisam mog’o ni naprijed ni nazad. Tako iz auta promatram gužvu i razmišljam kako nikad prije nisu bile ovakve gužve već početkom 6. mjeseca.
Mislim se da nije možda razlog tome što se od prvoga promijenio zakon za taxi i uber, a čuo sam od ljudi da je došlo jako puno vozača izvan Dubrovnika. Možda je razlog ove gužve i puno sezonaca, a opet ne vjerujem ne dolaze oni s autom. Svakako prilog gužvi daju i autobusi Montenegro koji se probijaju prema Belvederu jer ih je netko savjetovao da se tamo parking ne plaća.
Mog’o bi ja sad nagađat uzroke i posljedice ove gužve, ali jedno je sigurno da i stari Župljani snose dio odgovornosti. Nekad sam pročitao u jednom „ZBORNIKU“ Župe kako su Župljani sudjelovali u izgradnji zidina pa ću to i objavit. Oni su dali svoj doprinos u izgradnji dubrovačkih zidina i utvrda, zbog kojih danas turisti iz čitavog svijeta dolaze u razgledanje.
Pretpostavljam da svi navedeni imaju nekakve koristi od gužve, a koliko Župljani ?, to je teško za procijenit.
***
- 1410. Malo vijeće naređuje da od 1. srpnja moraju dolazit seljaci iz Župe na kopanje i produbljivanje gradskog jarka sa strane Pila.
- 1453. kad su Turci osvojili Carigrad, određeno je da se popišu svi muškarci Župe od 16 do 66 godina i svaki mora doći na jedan dan za vrijeme od tri mjeseca. Rad je besplatan, a ne dolazak u određen dan kaznit će se globom od 4 groša ili s tri dana tamnice. Tako su i Župljani pored ostalih izgradili jarak od Ploča do Minčete.
- 1454. Malo vijeće naređuje da svi oni, koji imaju klačine ( vapnenice ) u Župi, dužni su dati nadstojnicima zidina vapno i donijeti ga pod zidine na mjesto gdje nadstojnici odrede, uz cijenu od 12 perpera za 100 mjera. Inače padaju pod kaznu globe od 50 perpera.
- 1458. ovlašćuju se službenici saniteta (kazamorti) i nadstojnici zidina da mogu uzeti kamenare iz Čibače za gradnju zidina, ali ne iz drugih mjesta Župe. To iz razloga što je u Župi te godine naročito jako harala.
- 1461. zaključeno je u Vijeću umoljenih da se svaki dan uzme po 100 ljudi iz Astareje, od kojih će svaki raditi po jedan dan na raznošenju zemlje iskopane u gradskom jarku.
- 1462. Malo vijeće zaključuje da ljudi, koji dolaze u Grad kroz vrata od Ploča, moraju donositi kamen za gradnju zidina, s tim da ne smiju taj kamen uzimat s međa ili inače činiti štetu. Jači i razvijeniji trebaju donijeti veći kamen, a slabiji manji. Kamenje će odnijeti onamo gdje to bude potrebno.
- 1463. kad su Turci osvojili Bosnu zaključeno je da se uzme kamenje sa suhomeđina, koje su na ledinama, za ispunjavanje unutrašnjosti zida. Za prijenos toga kamenja da se uzmu ljudi iz Astareje. Sve lađe Astareje moraju donijeti jedan tovar pijeska za zidine.
- 1464. 1. kolovoza Vijeće umoljenih da se povuku ljudi Astareje sa svojom imovinom i žitom u Dubrovnik.
- 1466. Vijeće umoljenih donosi uredbu o stražama u Gradu i Župi za vrijeme dok traje kuga.
- 1478. Vijeće umoljenih naređuje da se zaduže ljudi Astareje da rade na Revelinu na Pločama.
- 1500. ovlašteni su Rektor i Malo vijeće da dadu popraviti i osigurati gradski zid od strane mora kod sv. Ivana u Pustijerni. Zato se sklapa ugovor s tri kamenara iz Čibače za isporuku 4000 komada kamena po 12 i pol perpera za svakih 1000 komada. Drugi ugovor sklopljen je isto za isporuku 4000 komada kamena s 4 kamenara iz Čibače. Treći ugovor za isporuku 1500 komada kamena sklopljen je još s tri kamenara iz Čibače.
- 1541. nadstojnici gradnje Revelina na Pločama Luka Bunić i Pasko Crijević ugovorili su s trojicom kamenara iz Župe i dvojicom s Brgata za isporuku 15.000 komada kamena uz cijenu od 25 perpera za svakih 1000 komada.
Oduvijek su Župljani bili povezani s Gradom.
Pozdrav!
Maro Zec
