Aktualno Poljoprivreda

Miše Miloslavić – Strić ili ne strić pitanje je sad?

Autor: Miše Miloslavić

 

Župa dubrovačka je područje u kojem nema nekih velikih plantaža voćaka. Maslinici i parcele pod lozom (i odrine) nešto su zastupljenije u odnosu na druge vrste, iako su to sve skupa nevelike i rascjepkane površine. Vlasnici istih znaju što i kako s rezidbom i drugim agrotehničkim radnjama.

Voćke kojima ovdje dajemo pozornost su one koje se nalaze uglavnom u okućnicama, đardinima i blizu putova. Ovdje se hoće skrenuti pozornost onim vlasnicima s manjim brojem voćaka i onima koji nemaju baš mnogo vremena da se ipak koliko toliko pobrinu za svoje voćke. To su pored maslina, razni agrumi, smokve, šipci, jabuke, kruške, kriješve, višnje, praske, mjenduli itd. koje u ovo doba treba orezivati.

U dosadašnjem dijelu zime sa sedamnaeste na osamnaestu, izmjenjuju se topli i manje topli dani i nema one za ovaj stađon prave studeni. Vegetacija pomalo kreće, a voćke bi trebalo orezivati prije nego pupci izbiju. Opet, mogući dolazak „leda“ oštetio bi mladice koje bi krenule potaknute rezidbom. Zima bi oštetila i pupove čiji je rast izazvan toplim vremenom. Strić ili ne strić pitanje je sad? Jedan je „težak“ tako na duhovit način izrazio svoju dilemu. Neki nemaju dileme, već su počeli voćke strić, prvenstveno smokve i lozu, iako su u sjećanju štete od prošlogodišnjeg velikog zahlađenja.

Obično se rezidbom postižu dva cilja: oblikovanje krošnje i održavanje rodnosti. Osnovna rezidba obavlja se za vrijeme mirovanja vegetacije, prje nego krenu pupci. Rezidbom se oblikuje krošnja s ciljem postizanja dobrog osvijetljenja (suncem) krošnje, a i da lijepo izgleda. Nadalje rezidbom se postiže ravnoteža rasta i rodnosti voćke što povoljno utječe na zdravstveno stanje voćke i na kakvoću i količinu plodova. I zapuštene voćke daju plodove, ali neredovito i ako im se hoće oblikovati krošnja to se ne može učiniti u jednoj godini.

Oni koji nemaju saznanja o rezidbi i imaju bojazan da će nešto falit: neka ostrižu izbojke koji rastu iz debla pri zemlji, izvrše izolaciju vrha, to jest otkinu „metle“, grane što su se izdigle iznad željene visine krošnje, otkinu grane iz sredine tako da je sredina slobodna i u obliku „vaze“, poskidaju suhe grane i grane koje se križaju i već su učinili toliko da mogu rijet da su ostrigli svoju voćku. Za ovo je potreban jednostavan alat voćarske ili vinogradarske nožice i mali šegunić.

Ostrižene grane treba pomalo spaliti negdje u „kantunu“ na docu ili u bačvi. Granje se može spaliti i u rupi, a u koju se mogu i odložiti da istrunu, mogu se i usitniti i kompostirati. Svakako nije u redu da ostrižene grane finu u kontejnerima pa na Grabovici.

Ako nema načina da se pristupiti rezidbi tada treba pozvati neke od znalaca koji vrše takve usluge. Iako u svemu prevladava materijalna vaga, grehota je da voćke ostanu zapuštene. O svemu se dodatna saznanja mogu potražiti na stranicama „Svjetodavne službe“.

Anketa

Podržavate li ideju portala Županet da se pokrene humanitarna akcija prikupljanja novca za kupnju ŽUPSKE KUĆE u Zagrebu?

View Results

Loading ... Loading ...