Radnici na minimalcu od iduće će godine dobiti 131 kunu veću neto plaću, građani će kod kupnje rabljenih automobila platiti manja davanja državi, a lokalnim će jedinicama pripasti sav prihod od poreza na dohodak, neke su od zakonskih novina koje na snagu stupaju početkom 2018., a Ministarstvo financija najavljuje daljnja porezna rasterećenja u ukupnom iznosu od 1,2 milijarde kuna, prenose iz Slobodne Dalmacije.
Od 1. siječnja iduće godine na snagu stupaju izmjene Zakona o minimalnoj plaći, novi zakoni o financiranju lokalne i područne (regionalne) samouprave, o reviziji, o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, o uslugama u turizmu, kao i niz podzakonskih propisa.
S početkom iduće godine minimalna plaća u Hrvatskoj iznosit će 3.439 kuna u bruto iznosu, odnosno u neto iznosu 2.752 kune. To je povećanje minimalne plaće za pet posto, odnosno za 163 kune bruto i 131 kunu neto, tako da će ona od iduće godine iznositi 43 posto prosječne plaće.
Slobodna Dalmacija prenosi kako su se zakonske izmjene precizirale i da u minimalnu plaću ne ulaze povećanje za prekovremeni, noćni i rad nedjeljom, rad blagdanom ili drugi dan za koji je zakonom određeno da se ne radi.
Još krajem 2016. godine usvojene izmjene Zakona o PDV-u predvidjele su da se s početkom 2018. prag za ulazak u sustav PDV-a podiže s 230 na 300 tisuća kuna.
Od iduće godine biti će sužen krug uzdržavanih članova obitelji za koje građani obveznici poreza na dohodak mogu ostvariti poreznu olakšicu. Uzdržavanim članovima obitelji smatrat će se tako djeca, roditelji i bračni drugovi (kao i izvanbračni drugovi, životni partneri i neformalni životni partneri), djeca nakon prvog zaposlenja te punoljetne osobe kojima je porezni obveznik skrbnik. Porezna se olakšica, pak, više neće moći dobiti za roditelje bračnog druga, bake i djedove, unuke i praunuke, maćehe ili očuhe, bivše bračne drugove za koje porezni obveznik plaća uzdržavanje.
Uz izmjene u sustavu PDV-a koje će poduzetnicima omogućiti olakšice prilikom nabave automobila, i građani će od iduće godine plaćati manja davanja državi prilikom kupnje rabljenih vozila, a najavljeno je to i za nabavu novih automobila.
S početkom 2018. na snagu stupa i novi Zakon o reviziji, koji propisuje da će ubuduće nadzor revizorskih društava i ovlaštenih revizora provoditi Ministarstvo financija, dok će Hrvatskoj revizorskoj komori ostati neke druge ovlasti.
Novi zakon propisuje i obvezu da subjekti od javnog interesa prepoznati kao subjekti od sistemske važnosti moraju ugovoriti zakonsku reviziju s najmanje dva međusobno neovisna revizorska društva. Tu obvezu imat će tvrtke koje zapošljavaju više od 5000 radnika tijekom poslovne godine i imaju aktivu veću od pet milijardi kuna na zadnji dan poslovne godine, pišu u Slobodnoj Dalmaciji.
Novi Zakon o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma donosi niz novih preventivnih odredbi, među njima i onu o ograničavanju poslovanja s gotovinom. Tako pravne ili fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost u Hrvatskoj neće smjeti primiti naplatu ili izvršiti plaćanje u gotovini u vrijednosti 75.000 kuna, dok je do sada bilo 105.000 kuna.
Od 1. siječnja na snagu će stupiti novi Zakon o pružanju usluga u turizmu, a kojim je odgoda od šest mjeseci predviđena za usklađivanje s direktivom EU vezano za paket aranžmane, što će na snagu stupiti 1. srpnja 2018. godine. Zakonom se uz ostalo uređuju načini pružanja usluga turističkih agencija, vodiča, voditelja putovanja, animatora i drugih, kao i usluga u posebnim oblicima turizma, od nautike, zdravstvenog i kongresnog te turizma na poljoprivrednim gospodarstvima, davanja usluga u turizmu, ugovori o putnom aranžmanu i dr.
Cijeli članak pročitajte ovdje.
