Pola sata šetnje efikasno smanjuje napetost, popravlja raspoloženje i povećava nivo energije i snage. Ovo je eksperimentalno pokazalo istraživanje sveučilišta Dalhousie. Tijekom šetnje, dnevno svijetlo stimulira mozak da proizvodi serotonin, neurotransmiter koji utječe na poboljšanje raspoloženja.
To je posebno važno zimi, kada smo skoro svi manje-više skloni sjedenju kod kuće i nadoknađivati lošeg raspoloženja – uglavnom slatkišima ili obilnim jelom.
Šetnju svesrdno preporučuju i kardiolozi, jer svakodnevna šetnja, dokazano, značajno smanjuje rizik od oboljenja srca i krvnih žila.
Laganu šetnju preporučujemo „odraditi“ poslije svakog obroka kako bi čovjeku što bolje sjela hrana koju je pojeo. Šetnja na svježem zraku razbistruje um, relaksira mišiće i pomaže boljoj probavi. Dugotrajne šetnje po prirodi sa bliskim osobama, učvršćuju međuljudske odnose.
Šetnja i sve neke fizičke vježbice su samo blijeda zamjena onoga što je izvorno predodređeno za čovjeka. Čovjek je stvoren da živi i radi u prirodi i tu je kraj priče. To je krajnje rješenje kojemu bi trebao težiti svaki čovjek.