Gomile se na ovim kao i širim prostorima javljaju u arheološkom kontekstu kao grobni spomenici iz prapovijesnog doba (s grobovima i kao simboličan grob ili spomenik podignut na uspomenu pokojnika čije se tijelo nalazi drugdje), te kao dio fortifikacijskih sustava obzidanih naselja i ritualnih prostora. Izvan arheološkog konteksta riječ je o gomilama kamenja nastalim prilikom krčenja prijeko potrebnog plodnog zemljišta.
Njihov je položaj uvijek u blizini gradinskih lokaliteta, uz komunikaciju, iznad polja i uglavnom na sljemenima brdskih izdanaka. Gomile iznad plodnih polja ujedno su i posljedica vjerovanja u pretke, rituala plodnosti, označavanja vlasništva i slično u jednoj poljodjelskoj zajednici koja je temeljena na privređivanju hrane za opstanak.
Smatra se da su Iliri narod koji je ostavio gomile za svoje poglavice rodova i plemena te uglednih ljudi iz ilirskih plemena na području Župe dubrovačke, a ta plemena su najvjerojatnije Plerejci i Ardijejci. Veličina gomile zavisi o veličini (brojnosti) roda ili plemena iz kojeg pokopani uglednik potječe.
Gomile na području Župe:
